Otkako se pojavio u svijetu arhitekture BIM polako, ali sigurno potiskuje tradicionalni proces projektiranja koji se zasniva na 2D tehničkim nacrtima. BIM seže dalje i od 3D-a, nadograđujući tri primarne prostorne dimenzije (duljina, širina, visina) s vremenom kao četvrtom dimenzijom (4D) i cijenom kao petom dimenzijom (5D) te ga s pravom možemo smatrati suvremenim smjerom rada na graditeljskom projektu.
Kratica ima nekoliko značenja – Building Information Model; Building Information Modeling; Building Information Management što bi se moglo prevesti kao „informacijski model građevine“ ili „upravljanje informacijama o građevini“. BIM pristup se, stoga, može promatrati kao tehnologija i kao metodologija. Kao tehnologija BIM je digitalna prezentacija fizičkih i funkcionalnih karakteristika građevine, dok kao metodologija omogućuje suradnju različitih sudionika u različitim fazama životnog vijeka građevine – od projektiranja i građenja do puštanja u pogon te cjeloživotnog upravljanja i održavanja.
BIM model je stvoren od strane projektnog tima (arhitekti, građevinari, projektanti instalacija i drugi projektanti). U tom procesu, svaki od profesionalaca dodaje informacije specifične za pojedinu struku (procese) u jedinstveni BIM model. Ovime se postiže povećanje točnosti i kvalitete projekata, smanjenje pogrešaka i promjena projekta tijekom izgradnje, povećanje produktivnosti, smanjenje stresa zaposlenika te smanjenje troškova održavanja, što u konačnici donosi znatne financijske uštede. BIM predstavlja cjelovit pristup koji radikalno mijenja i poboljšava cjelokupno poslovanje organizacije u svim sektorima vezanim za graditeljstvo.
Primjenom BIM pristupa pokreću se novi procesi koji zahtijevaju i nove dužnosti/uloge i odgovornosti na projektima. Na čelu se nalazi BIM menadžer čije je zadaća odrediti pravila kojih se potrebno pridržavati za vrijeme trajanja građevinskog projekta – od planiranja do građenja; BIM koordinatori za pojedinu struku koji su izravna veza između BIM menadžera i dionika projekta; BIM inženjeri koji sudjeluju u projektu na način da koriste prikladne BIM softvere za razvoj svojeg dijela BIM projekta; BIM tehničar koji modelira pojedine tehničke i funkcionalne sklopove u BIM softverima te BIM konzultant koji može djelovati na području strategije, financija ili operative.
Direktiva Europske unije o javnoj nabavi preporuča obvezatnu primjenu BIM tehnologije u svim projektima javne nabave. Cilj je ostvariti transparentne građevinske projekte koji donose brojne uštede u odnosu prema uobičajenim procesima. Tu praksu u svoju su regulativu već uvrstile države poput Velike Britanije, Nizozemske, Danske, Finske i Norveške. Zbog svih prednosti koje pruža, BIM je u razvijenim zemljama postao standard rada, a u Hrvatskoj se smatra tek nečim što dolazi u budućnosti. Hrvatska je po postotku pojedinačnih projektanata koji se koriste nekom od BIM tehnologija daleko zaostala za zapadnim susjedima. Stanje je još lošije promatra li se postotak projektnih ureda koji se u radu koriste BIM procesom koji obuhvaća više struka.
Izvor fotografije: Planradar, LeaDesign