Veliki gradovi, visoke stambene zgrade i betonske površine djeluju hladno, a njihovi stanovnici su se udaljili od prirode i stekli navike koje su postale štetne ne samo za njihovo tjelesno, već i za mentalno i emocionalno zdravlje. Kako povezati ljude s prirodom i poboljšati njihovu kvalitetu života jedno je glavnih pitanja kojima se sve više bave arhitekti i dizajneri interijera. U vrijeme pandemije COVID-19 ova promišljanja postala su još intenzivnija. Ljudi koji provode puno vremena u zatvorenom prostoru počeli više promišljati o vlastitom zdravlju te uviđaju važnost ponovnog povezivanja s prirodom.
Biofilija, koja je još u drevnoj Grčkoj bila definirana kao “ ljubav prema živim stvarima” postaje sve zastupljeniji trend ne samo u uređenju interijera, već i u arhitekturi. Termin biofilija prvi put je upotrijebio socijalni psiholog Erich Fromm 1964. godine, a kasnije ga je popularizirao sociobiolog Edward O. Wilson. Arhitekti odabiru ovaj humanistički pristup pri projektiranju zgrada i oblikovanju prostora pazeći pri tome da se objekt uklopi što bolje u prirodni okoliš, ali i nastoje kroz prirodne elemente i tehnike integrirati prirodu u dizajn. Tako možemo primijetiti sve češće ekstenzije unutarnjeg prostora na vanjski, vrtove i bazene na krovovima zgrada, vertikalne vrtove kao i velike ostakljene površine umjesto zidova.
To nam govori kako se arhitekti u svom radu i razmišljanju sve više okreću čovjeku te nesvjesno stvaraju nove trendove. Osim estetike naglasak je na zdravlju i brizi za psihičko i fizičko zdravlje čovjeka. Interijeri u kojima pretežno dominiraju prirodni materijali poput drva, kamena, bambusa ili vune, boje koje pronalazimo u prirodi, nježni zaobljeni oblici te voda mogu pomoći umanjiti stres i pružiti osjećaj sigurnosti. Istraživanja su pokazala da prostori u kojima postoji dobar protok zraka i dovoljno prirodnog svjetla mogu povećava naše mentalne kapacitete i produktivnost. Ta potreba najviše dolazi do izražaja u radnom prostoru gdje zaposlenik koji u prosjeku provede 8 do 9 sati dnevno u pokretu ili sjedenju te je zbog intenzivnog radnog ritma izložen stresu.
Razne arhitektonske intervencije u prostoru bilo radnom ili privatnom odgovorne su za psihofizičko stanje osobe koja se u njemu nalazi. Zamislite prostor koji ima dobru ventilaciju, velike staklene površine kroz koje dopire svjetlost te veće i manje biljke raspoređene oko vašeg stola ili trosjeda, u pozadini svira smirujuća glazba ili pak čujete cvrkut ptica. A sada zamislite malen polumračan i zagušljiv prostor ispunjen hrpom stvari, a izvana dopire zvuk automobila i gradske vreve. Koji prostor biste odabrali za svoj svakodnevni boravak i rad?
Kreativni arhitekti vješto kombiniraju razne teksture s vegetacijom i obiljem prirodnog svjetla kako bi stvorili vizualnu i emocionalnu povezanost čovjeka s prirodom. Arhitekti i dizajneri oblikuju naše okuženje, a njihove ideje i intervencije u prostoru mogu nam pomoći kako bismo se lakše povezali s prirodom umjesto da se odvojimo od nje te da oblikujemo vlastiti odnos prema okolišu.
Izvor fotografija: Pintarest