loader image

Nekolicina arhitekata je još prije nekoliko godina postavila tezu kako je arhitektura ključ naše budućnosti i života na Zemlji. Arhitektura uz pomoć novih tehnologija ima moć ponuditi rješenje za važne probleme poput siromaštva, prenaseljenosti, korištenja energije i očuvanja okoliša. Tako su, na primjer, klimatske promjene jedan od najhitnijih i najzanimljivijih izazova za arhitekturu. Arhitekti sve češće pristupaju projektima s termodinamičke točke gledišta, nastojeći smanjiti potrošnju energije kao i ugljični otisak naših zgrada.

Sva promišljanja i nove ideje idu u smjeru očuvanja okoliša, povezivanja čovjeka s prirodom, ekonomske održivosti i praktičnosti. Zadatak arhitekata nikada nije bio teži i zahtjevniji jer budućnost koju smo do sada gledali u znanstveno fantastičnim filmovima sada je bliža no ikada.

Principi kružne ekonomije se, također, počinju intenzivno primjenjivati u arhitekturi. Cilj je smanjiti utjecaj gradnje na okoliš. Tako se koriste više prirodni materijali, stavlja se naglasak na recikliranje i ponovnu upotrebu materijala, zgrade i kuće se češće obnavljaju umjesto da ih se ruši.

Građevinski materijali

Izgradnja kuće od betona ili cigle u 21. stoljeću više nije dovoljna i ne udovoljava suvremenim potrebama. Održivost, ugljični otisak, cijena i inovacije važne su stavke koje svi arhitekti moraju uzeti u obzir kada odlučuju o izboru građevinskih materijala.

Drvo kao građevinski materijal je danas postalo prvim izborom mnogih arhitekata i taj trend i dalje raste. Drvo se koristi već 10.000 godina u izgradnji jer je jeftin, lagan i jednostavan materijal za oblikovanje. Za izgradnju drvenih zgrada potrebno je mnogo manje vremena nego za zgrade koje koriste druge materijale. Ključna prednost drva, za razliku od drugih građevinskih materijala, je u tome da se u proizvodnom lancu proizvodi ograničena količina emisije ugljičnog dioksida.

Uz drvo, šperploča se sve više koristi kao kreativno rješenje za male stambene prostore. Kako se populacija povećava, naš naseljivi prostor se smanjuje. Upravo zato mali prostori moraju sadržavati iste stvari kao i oni veći. Šperploča unosi osjećaj topline u prostor. U budućnosti možemo očekivati ​​da će se ovaj materijal češće koristiti. Mnogi ljudi misle da su s povećanjem obitelji prerasli svoj stan, dok upotrebom umetaka od šperploče se može pametno iskoristiti postojeći prostor i dobiti bolje iskorištenu kvadraturu.

Staklo se stoljećima koristi zbog svoje estetske privlačnosti. Nova tehnološka dostignuća omogućuju staklu da preciznije modulira unutarnje okruženje. Jeste li ikada vidjeli nekoga sa zatamnjenim staklima naočalama, a kada uđe u zatvoren prostor, naočale postaju kristalno čiste? Radi se o  tehnologiji Liquid Crystal Window. Mali kristali ugrađeni u staklo omogućuju brzu promjenu stakla iz prozirnog u zatamnjeno kao reakcija na sunce. Jedna od najuzbudljivijih inovacija je SOLARBAN 90. Ovo novo staklo može iskoristiti toplinu sunca i dodati je izolaciji zgrade. To je posebno uzbudljivo za energetsku učinkovitost i održivost u budućnosti.

Izgradnja

Korištenje velikih 3D pisača pomoći će arhitektima stvoriti nevjerojatne strukture i otkloniti postojeća ograničenja u kreativnosti i dizajniranju. Zajedno, VR i 3D tiskana konstrukcija značajno će proširiti granice arhitekture i konstrukcije. Nedavno je u Beckumu na zapadu Njemačke predstavljena kuća na dvije etaže ukupne površine od 160 m2 koja je u potpunosti nastala pomoću 3D tehnike printanja. Metoda je jednostavna: nema “šalunga”, nema ni mnogo radnika. Slično kao kod malih 3D pisača koji sloj po sloj nanose plastiku ili neki drugi materijal, ovdje golemi pisač nanosi beton tamo gdje na kući treba biti zid, tamo gdje su predviđena vrata ili prozor ostaje praznina. Zavaljujući raznim kombinacijama materijala ovakva kuća i bez metalne konstrukcije može podnijeti čak i ekstremne vremenske uvjete. Niska cijena gradnje je pobudila pažnju i humanitarnih organizacija pa tako američka organizacija New Story ovu tehnologiju koristi za kuće potrebitima koje gradi u Južnoj Americi.

Sva nova tehnologija koja je na raspolaganju arhitektima promijenit će izgled zgrada i brzinu izgradnje. Vrijeme će pokazati koji će se trendovi zadržati, a koji nestati, ali jedno je sigurno, morat ćemo graditi pametnije.

Održivost

Ključna riječ kada govorimo o arhitekturi budućnosti je održivost. I to ne samo energentska održivost pojedinih stambenih jedinica, već vješto balansiranje između održivog proračuna i održivosti objekta u odnosu na okoliš. Procjenjuje se da će do 2025. godine biti potrebno izgraditi 36 milijuna novih stambenih jedinica u 20 najvećih gradova diljem svijeta. Kako se ograničenja izgradnje sve više pomiču prema strogo održivim materijalima i metodama, arhitekti bi mogli imati zadatak graditi isključivo ekološki prihvatljivije objekte.

Trendovi

Dva trenda u budućnosti će se zasigurno zadržati i dodatno unaprijediti, a to su prenamjena i obnova postojećih objekata i modularna izgradnja. Već smo ranije spomenuli kako je rušenje objekta štetno za okoliš jer se u tom procesu oslobađa velika količina ugljičnog dioksida. Prenamjena prostora je stoga bolji i za okoliš zdraviji proces, ali i kreativno zahtjevniji jer ne podrazumijeva samo radove na konzervaciji i renoviranju, već je potrebno dati novu vrijednost prostoru unošenjem elemenata koji zadovoljavaju suvremene potrebe stanovanja. Prenamjena prostora osim ekološke i sentimentalne vrijednosti je i financijski isplativija od ponovne gradnje pa se umjesto kupnje nove kuće, ljudi sve češće odlučuju renovirati postojeću i tako uštedjeli novac.

S druge strane, modularna arhitektura temelji se na ideji da se svi elementi za gradnju kuće pripreme izvan gradilišta te se tek na gradilištu spajaju u kompaktnu cjelinu. Modularna izgradnja je isplativa i eliminira utjecaj tradicionalne gradnje na okoliš, a ujedno omoguće vlasnicima da se brzo usele u svoju novu kuću.

Arhitekti su umjetnici koji slikaju urbani krajolik. Kakav će on biti? Koja će iznenađenja arhitektura budućnosti donijeti čovjeku? Potraga za novim idejama ne prestaje.

Izvor: Architecture quote, dw.com

Izvor fotografija: Pintarest

 

Pin It on Pinterest